|
 Čuveni krivotvoritelj slika, Nizozemac Geert Jan Jansen (1943.), čiji su se radovi do 1990-ih godina nalazili u mnogim svjetskim umjetničkim zbirkama, izlaže u nizozemskom dvorcu Zeist radove Picassa, Matissea, Gauguina, Botera i Appela koje je krivotvorio.
Godine 1994. uhićen je i pritvoren u francuskom gradu Orléansu, nakon što je napravio pravopisnu grešku u lažnoj potvrdi o autentičnosti jedne Chagallove slike, ali nikada nije osuđivan, "zbog nedostatka dokaza", iako je policija je kod njega zaplijenila 1.600 slika, a gotovo sve su bile falsifikati.
Jansen se ne odriče svoje reputacije "majstora među krivotvoriteljima 20. stoljeća" te se njome koristi da bi privukao kupce i radoznale. Njegova metoda se nije promijenila, osim što danas stavlja vlastiti potpis na slike.Taj bivši student povijesti umjetnosti i samouki slikar "karijeru" je počeo imitirajući stil umjetnika koje je volio te koristeći propuste u katalozima posvećenim tim likovnim umjetnicima.
"Neophodno je da ih volim. Da ih ne volim, ne bih bio u stanju kompirati ih", kaže Jansen koji danas slobodno izlaže svoje radove.
Usprkos očiglednom daru za kopiranje tuđih radova, posao krivotvoritelja nije bio lak i bio je slabo plaćen. "Treba mnogo vremena i pokušaja da bi se napravila slika tako da liči na djelo nekog poznatog umjetnika", kaže Jansen.
Redovno je ipak "otkrivao" nepoznata djela slikara i time bio u stanju uzdrmati tržište umjetnina. Jansen je ispričao da je mnogo toga naučio od stručnjaka aukcijskih kuća.
"Donosio bih im slike za koje kao nisam bio siguran, a oni bi uijvek govorili da su autentične. Pitao bih ih na osnovu čega su to zaključili te bih bilježio njihove odgovore misleći na iduću sliku", prisjeća se krivotvoritelj.
Na pitanje zašto se posvetio kopiranju tuđih slika, on spominje svoju ljubav prema slikarstvu i umjetnicima čije je slike pokušavao prodati u svojoj maloj galeriji u Amsterdamu.
"Nisam mogao platiti najamninu, struju. Viđao sam da je roba kod mojih kolega ponekad sumnjiva. A budući da su kupci to tražili...", pojašnjava Jansen.
Kada je shvatio da prodaja u galeriji ne ide baš najbolje i da ima talenta za krivotvorenje, Jansen je odlučio baviti se time.
Počeo je potpisivati postere litografija Karela Appela i prodavati ih kao originale. Kasnije je uradio svoj prvi Appelov falsifikat i prodao ga za dobru cijenu.
Ohrabren tim uspjehom, drugi falsifikat je poslao u London, a aukcijska kuća je fotografiju tog rada poslala Appelu koji je rekao da se radi o originalu, a falsifikat je prodan za rekordnu cijenu.
"Glazbeniku koji izvede Bachovu sonatu mi aplaudiramo. Ali kad ja izvedem Picassovu sonatu, mene uhite", požalio se uz širok osmijeh.
Krivotvoritelj i trgovac, Jansen trvdi da je i umjetnik. Na izložbi u Zeistu nalaze se, kako kaže, i neki njegovi osobni radovi inspirirani njujorškim grafitima.
Upitan da li ponekad ima želju provjeriti bi li opet uspio prevariti stručnjake, odgovorio je odlučno. "Ne, jer danas mogu slikati i izlagati", rekao je Jansen.
|
Kontakt